PODMUKLA OPERACIJA POD LAŽNOM ZASTAVOM! Upozorenje: Rusi otimaju dronove Kijeva i spremaju MRAČNE SABOTAŽE u Evropi! Otkriven pakleni plan
Dodajte Kurir u vaš Google izborPoslednjih meseci evropske obaveštajne službe sve češće upozoravaju da Rusija, paralelno sa ratom u Ukrajini, intenzivira hibridne operacije usmerene protiv zemalja NATO-a. Istražitelji u nekoliko država bave se slučajevima sumnje na sabotaže, podmetanje požara, oštećenja kritične infrastrukture i upotrebu dronova.
Prema zapadnim zvaničnicima, reč je o delu šire ruske kampanje čiji je cilj zastrašivanje evropskih zemalja, podrivanje njihove bezbednosti i slabljenje podrške Ukrajini.
Najnovije upozorenje stiglo je iz Litvanije. Njena vojna obaveštajna služba tvrdi da bi Rusija mogla da upotrebi zarobljene ukrajinske dronove za napade na kritičnu infrastrukturu u baltičkom regionu kako bi stvorila utisak da iza njih stoji Kijev.
"Govorimo o operaciji pod lažnom zastavom koja bi uključivala lažni ukrajinski dron... Jedan od ciljeva je da NATO počne da okleva i smanji podršku Ukrajini. Mogu da vas uverim da se to neće dogoditi", rekao je litvanski ministar odbrane Robertas Kaunas.
Upozorenje Litvanije stiglo je u trenutku kada se bezbednosne službe u regionu bave nizom incidenata povezanih sa dronovima. Poslednjih meseci ukrajinski dronovi dugog dometa više puta su ulazili u vazdušni prostor Litvanije, Letonije i Estonije nakon što su, prema Kijevu, skrenuli sa kursa usled ruskog elektronskog ometanja.
Upozorenje nakon pronalaska drona kod ukrajinskog Antonova
Samo dan pre nego što je upozorenje objavljeno, nemačke vlasti pokrenule su istragu incidenta na aerodromu Lajpcig/Hale, gde je pronađen dron sa eksplozivom u blizini ukrajinskog teretnog aviona Antonov koji je prevozio vojnu municiju. Istraga je u toku, a nemačke vlasti nisu saopštile ko stoji iza incidenta.
Prema rečima novinara ARD-a specijalizovanog za bezbednost Mihaela Gečenberga, utvrđivanje identiteta osobe koja je upravljala dronom ostaje najvažnije pitanje istrage.
"Kao i kod svakog incidenta sa dronom, najvažniji zadatak je utvrditi ko je bio njegov pilot. Identifikovanje pilota obično je ključno za utvrđivanje odgovornosti, posebno ako istražitelji ispituju i moguću povezanost sa ruskim hibridnim ratovanjem", rekao je za Denník N.
Sredinom jula litvanski predsednik Gitanas Nauseda takođe je izjavio da su obaveštajne službe te zemlje dobile informacije o planiranim napadima na kritičnu infrastrukturu.
"Dobili smo takve signale od naših obaveštajnih službi. Oni ne navode konkretnu lokaciju ili vreme, jer protivnik još nije završio planiranje, a mi znamo samo za sam plan ili metu", rekao je u intervjuu za agenciju BNS.
Dodao je da bi mogla da budu upotrebljena "različita sredstva namenjena fizičkom oštećenju kritične infrastrukture... bilo šta što remeti rad tih objekata". Litvanija je potom preventivno pojačala zaštitu energetskih i saobraćajnih čvorišta.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare u Viljnusu u julu, letonski predsednik Edgars Rinkevičs upozorio je saveznike na istu opasnost.
"Informacije koje dobijamo iz Litvanije, Letonije i drugih država članica NATO-a ukazuju na različite pokušaje sabotaže i nastojanja da se oslabi bezbednost naših zemalja", rekao je.
Dodao je da bi Rusija, ukoliko se njena situacija na bojnom polju u Ukrajini pogorša, mogla da pokuša da kroz hibridne operacije indirektno testira mehanizme kolektivne odbrane NATO-a predviđene članom 5.
"Moramo biti spremni da odgovorimo na nove pretnje", rekao je.
Kir Džajls, britanski stručnjak za ruske hibridne operacije iz londonskog instituta Chatham House, smatra da način na koji je Litvanija javno iznela upozorenje ukazuje na postojanje konkretnih obaveštajnih podataka.
"Način na koji se ove informacije postepeno objavljuju ukazuje na to da obaveštajne službe imaju konkretna saznanja o novom obliku ruskog napada, a ne samo procenu hipotetičkog scenarija", rekao je za Denník N.
Prema Džajlsu, nije slučajno ni to što Litvanija javno govori o mogućoj operaciji pre nego što se ona dogodi.
"Ako je ovo potencijalna operacija pod lažnom zastavom, važno je preduhitriti dezinformacije i unapred upozoriti na njih. Mediji i donosioci odluka tada su pripremljeni za širenje lažnih informacija i manja je verovatnoća da će biti obmanuti", rekao je.
Litvanske vlasti za sada nisu objavile konkretne obaveštajne podatke na kojima zasnivaju svoje upozorenje. Međutim, Džajls upozorava da kod sličnih operacija glavni cilj ne mora da bude sam napad, već i konfuzija koja nastaje nakon njega.
"Rusija je više puta uspevala da stvori neizvesnost oko odgovornosti za pojedinačne incidente, uključujući pokušaje da sopstvene akcije pripiše Ukrajini. Takva konfuzija može da odloži donošenje odluka, što bi Rusiji potencijalno dalo značajnu prednost u situacijama u kojima je vreme presudno. Takođe može da posluži za podrivanje kredibiliteta Ukrajine i slabljenje podrške Kijevu, što predstavlja dugoročni ruski cilj", rekao je.
Kako bi takav napad mogao da izgleda?
Prema bezbednosnim analitičarima Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS), informacioni efekat u savremenim hibridnim operacijama jednako je važan kao i sam napad.
Ukoliko bi se scenario na koji upozoravaju Litvanija i Džajls ostvario, operacija bi mogla da se odvija u nekoliko faza.
U prvoj fazi meta bi mogao da bude objekat čije bi oštećenje odmah privuklo pažnju javnosti, poput električne podstanice, železničkog čvorišta, luke, aerodroma ili logističkog centra koji snabdeva vojsku. Prema Litvaniji, za napad bi mogao da bude upotrebljen zarobljeni ili modifikovani dron koji bi izgledao kao ukrajinska bespilotna letelica.
Odmah nakon incidenta počela bi istraga, ali istovremeno i informaciona borba oko prvog tumačenja događaja. Dok bi bezbednosne snage blokirale mesto napada, obezbeđivale ostatke drona i prikupljale prve dokaze, mediji bi emitovali snimke sa lica mesta, a političari zahtevali objašnjenje. Prema litvanskim zvaničnicima, upravo bi taj period pružio najveći prostor za informacione operacije.
Čak i pre nego što bi istražitelji uspeli da potvrde poreklo korišćene tehnologije, na društvenim mrežama ili u proruskim informacionim kanalima mogle bi da se pojave tvrdnje koje odgovornost pripisuju Ukrajini ili dovode u pitanje sposobnost Kijeva da kontroliše sopstvene sisteme naoružanja. Sama forenzička istraga, od analize komponenti i načina navigacije do identifikovanja operatera, mogla bi da traje danima ili čak nedeljama.
Litvanija upravo taj vremenski jaz između širenja prvih tvrdnji i provere dokaza smatra najvećim rizikom. Ukoliko bi u međuvremenu bio stvoren utisak da Ukrajina stoji iza napada, cilj operacije možda ne bi bio ograničen samo na materijalnu štetu, već bi mogao da uključuje podrivanje poverenja među saveznicima i dovođenje u pitanje nastavka podrške Kijevu.
Zbog toga litvanski zvaničnici tako otvoreno govore o pretnji. Nauseda je upozorio da obaveštajni podaci ukazuju na to da se "ovo planiranje odvija na najvišem nivou, praktično u Moskvi".
Letonski predsednik Rinkevičs upozorio je da će "naredni meseci, možda čak i cela naredna godina, biti odlučujući za bezbednost Baltika". Prema njegovim rečima, Rusija već "testira našu spremnost i budnost", zbog čega saveznici moraju biti spremni da odgovore na nove hibridne pretnje.
Od eksplozivnih paketa do sofisticiranijih operacija
Evropske bezbednosne službe takođe upozoravaju da se priroda ruskih hibridnih operacija promenila poslednjih godina. Dok su u početku dominirali sajber napadi i kampanje dezinformacija, slučajevi fizičke sabotaže postali su sve češći.
Jedna od najozbiljnijih istraga odnosila se na pakete sa zapaljivim napravama koji su se 2024. godine zapalili u logističkim centrima u Lajpcigu, Birmingemu i Poljskoj. Evropske bezbednosne službe sumnjale su da je možda reč o probnoj operaciji uoči planiranih napada na teretne avione koji lete ka Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi.
Poljske vlasti i druge partnerske zemlje sumnjaju da je operaciju organizovala ruska vojna obaveštajna služba GRU, što Moskva negira.
Istražitelji su se bavili i nizom incidenata koji uključuju oštećenja podmorskih električnih i telekomunikacionih kablova u Baltičkom moru. Iako nekoliko slučajeva i dalje nije rešeno, ponovljeni incidenti naveli su NATO da pojača nadzor regiona i zaštitu kritične infrastrukture.
Sve veća zabrinutost zbog hibridnih operacija već je dovela do konkretnih koraka Alijanse. Nakon niza incidenata u Baltičkom moru, uključujući oštećenja podmorske infrastrukture, NATO je početkom ove godine pokrenuo operaciju "Baltic Sentry" kako bi ojačao zaštitu kritične infrastrukture i unapredio nadzor regiona.
Operacija uključuje intenzivnije patrole brodova i aviona, upotrebu besposadnih sistema i bližu razmenu obaveštajnih podataka među saveznicima.
Tokom posete Litvaniji u februaru, generalni sekretar NATO-a Mark Rute rekao je da Alijansa odgovara na promenu prirode pretnji.
Naveo je da NATO, pored jačanja kopnenih snaga, razvija inicijativu "Baltic Sentry" radi zaštite podmorske infrastrukture i povećava spremnost za hibridne pretnje na istočnom krilu.
"NATO čini Litvaniju bezbednijom, a Litvanija čini NATO snažnijim", rekao je.
Britanski analitičar Džajls upozorio je i da, ukoliko Moskva nastavi da testira granice onoga što su pojedine zemlje spremne da tolerišu bez ozbiljnih posledica, neće imati razlog da ne nastavi sa eskalacijom ove strategije.
Prema njegovim rečima, ključni trenutak biće prepoznati kada je Rusija prešla granicu.
"Ako ostavimo po strani informacionu buku i pojedinačne činove sabotaže, mnogi od njih deluju kao priprema ili izviđanje za velike poremećaje logističkih i komunikacionih mreža koje bi mogle da podrže širu rusku operaciju. Ključni zadatak obaveštajnih službi biće da prepoznaju trenutak kada se pripreme pretvore u stvarni napad", rekao je Džajls.
(Kurir.rs/EUobserver)